|
Hajducka trava ili stolisnik (hajducica, kostrijet, romonika) je lekovita biljka visine do 80 cm. Prijatnog je mirisa a stabljika joj je svetlozelene ili crvenkaste boje. Cvetovi su beli, u obliku cvati na vrhu stabljike. Raste kao samonikla biljka obicno uz puteve i na na livadama i pašnjacima. Inace se moze videti u celoj Evropi. Hajducka trava cveta preko celog leta i tada se i bere. Botanicko ime (Achilea millefolium) je dobila prema grckom junaku Ahilu –Achillea, i ima znacenje da daje snagu. Nadzemni deo biljke u cvetanju sadrži do 1% etarskog ulja (farmakopeja zahteva najmanje 0,13%), vlavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Etarsko ulje ove lekovite biljke u sebi sadrzi sadrži pinen, tujon, cineol, limonen, kamfor, borneol.
Lekovita svojstva
Ova lekovita biljka ubraja se u gorke cajeve. Hajducka trava ili stolisnik u narodnoj medicini najcesce se upotrebljava za ublažavanje bola i vidanje rana. Osim toga korisna je za lecenje raznih bolesti kao sto su zeludacni problemi, nadimanje, otezano varenje i manjak apetita. Zatim za normalizaciju metabolizma, ciscenje organizma, regulisanje zuci. Cesto se od nje spravlja i caj za umirenje. Za spoljnu upotrebu nalazi primenu kao antiflogistik slicno kamilici, sto znaci za ispiranje, obloge i kupke. Hajducka trava sadrzi i vitamin C pa se upotrebljava i kod hemoroida i krvarenja. Osetljive osobe trebaju biti oprezne pri upotrebi ove biljke jer moze izazvati alergijsku reakciju. U takvim slucajevima treba koristiti samo izuzetno mladu i tek procvetalu biljku a caj piti u malim kolicinama.
|